Ubrzajte Vas stari kompijuter

Mnogi od nas imaju neki stari desktop ili laptop racunar koji sakuplja prasinu na regalu ili podrumu.Od takvog racunara bez obzira koliko je slab,mozete napraviti multimedijalnu masinu za gledanje filmova i slusanje muzike.

Procicemo najbolje sa Linux operativinim sistemom,koji najmanje opterecuje Vasu masinu.

Mnogi kod kuce imaju dva ili cak vise racunara.Proslo je vreme kada smo kupili jedan racunar i onda ga neprestalno nadogradjivali,menjali delove kako bih ga sto duze koristili.

Pre su racunari kupovani na svake 4-5 godina,dok je danas taj ciklus dvostruko kraci.To mozemo zahvaliti komponentama koje su jace ali se i lakse i brze trose.

Ako pogledamo laptop ili netbook racunare,njihov je zivotni vek otprilike dve - tri godine,odnosno do isteka garancije.Prilicno je dobar primer serija Hp-ovih laptop racunara pod nazivom Pro Book .
Mnogi korisnici se zale da im se ubrzo posle isteka garancije njihov ProBook pokvario,hard disk,ekran ili maticna ploca,grafika.

Nista cudno jer je poznato da ti racunari nisu pravljeni kako bih izdrzala svakodnevnu upotrebu vise od par godina.A setite se samo IBM-ovih laptopova koji su kostali po nekoliko hiljada maraka,tezili i do 10 kg, i radili i preko 10 godina.


Desktop racunari su mnogo izdrzljiviji,jer nemaju prenos,imaju bolja hladjenja,ali ni ona nisu neunistiva.Cak i ako zanemarimo pojedine kvarove na odredjenim komponentama,cinjenica je da se tehnologija danas menja jako brzo,mozda cak i prebrzo.A posledica toga su racunari koji ubrzo postaju prespora,preslaba te zavrse u podrumu ili na ormaru gde sakupljaju prasinu.Verujemo da vecina Vas poseduje bar jedan takav uredjaj,odnosno racunar.

Govorimo o racunarima koji su u rangu pentium 3 ili pentium 4 racunara,racunara sa jednojezgarnim procesorom i nekih 128 mb ddr ram memorije,malog hard diska (40-120GB),slabe grafike i slicno,Mozda je vreme da ih skinete sa ormara i izvucete iz svojih podruma,ocistite ih i ozivite sa nekim od LINUX operativnih sistemima i racunar ponovom napravite upotrebljivim.Predpostavljamo da sada imate "Zmaja" od racunara,ali ipak i stari racunar moze da se upotrebi za neke druge svrhe.

KOJI LINUX ODABRATI?

Moramo priznati da Microsoft operativni sistem na takvom racunaru nije realan.Mozemo se sloziti da je WINDOS XP bio odlican,da je "sedmica" dobra,no ipak svakim danom,pa cak i novi racunari rade sve sporije i to se nazalost tesko moze zaustaviti.Cak iako na racunar ne instalirate nove aplikacije i neskidate razne "gluposti" s' interneta to je vrlo teska borba.

Da bih ste to izbegli logican potez bi bio da instalirate Linux na Vas racuanar,
Pre nego sto se pocnete buniti kako Linux nije dobar ili  neznate raditi na njemu,procitejte post do kraja.Mi smo izabrali "sest" Linux operativnih sistema koji su vrlo "lagani" i mogu u potpunosti iskoristiti stariji hardver i pritom funkcionisati kao da je racunar nov ili bar noviji nego sto jeste.

                                                                                             
LINUX XUbuntu

Kao sto mi i sam naziv kaze,rec je o obiku Ubunta koji koristi Xfce radno okruzenje.Glavni XUbuntovi ciljevi su lakoca koriscenja,mala potrosnja resursa,inteligentnost i iskriscenost.
Upravo ono i sto nam treba-sto povoljnija iskoriscenost postojecih resursa koji su prilicno skromni i ne mogu se manjati.Takodje ova verzija ne zahteva mnogo RAM memorije,pa cak i racunari sa 64 ili 128 MB RAM memorije mogu normalno raditi.Zbog vec navedenih razloga bi smo vam preporucili verziju 9.04 ili 9.10 koje takodje sasvim normalno rade te raspolazu gotovo svim aplikacijama kao i normalni "ubuntu".Neki ce XUbuntu zameriti sto nije usmeren ka korisniku,kao bazna verzija,ali to ne bih trebalo biti znatni problem prosecnim korisnicima,pa cak ni pocetnicima.

Puppy Linux
Linux slatkog i zgodnog imena,a namenjen onima sa stvarno losim i skromnih konfiguracija.
Jedini hardverski zahtev je da imate 32MB RAM memorije i nista vise.Dobro i hard disk na koji mozete instalirati operativni sistem.
Tu je distribuciju sa svojim timom razvio Barry Kauler,a specificna je po tome sto vec dolazi sa nekoliko aplikacija opste i posebne namene,poput AbiWorda (nesto slicno Word-u,samo skromnije mogucnosti),Gnumeric (tablicno kalkulator),MPlayer (za multimediju),a naravno da je moguce instalirati i dodatne pakete aplikacija.Puppy je jako jednostavana distribucija za multimediju i pregledavanje,no o tome nesto kasnije.On bih vam trebao biti prvi izbor ukoliko ne zelite koristiti Windows 95 ili Windows 98 na svojem racunaru.

Zenwalk
Linux baziran na verziji Slackware no vec se od ranih pocetaka prilicno razlikuje od Slackware i odlazi u jednom drugom smeru.Zenwalk nastoji da bude poput modernog Linux-a,neodredjene svrhe koji ce se svideti svima koji nisu previse zahtevni i ne traze vise od multimedije,pregledavanja internet sadrzaja programiranja.

Da,ta ce verzija biti dobra programerima, kojima racunar treba samo za pisanje koda i testiranje istoga.Zadanja verzija 8.0 (izasla prosle godine) donosi unapredjeni interfejs u odnosu na starije verzije te nekoliko specificnih alata koju su kopija Slackwareovih.

Package manager koji koristi je netpkg,tgz format paketa.EnGarnde Secure Linux-za one koji od starog racunara planiraju da naprave server,postoji posebna Linux verzija EnGarde Secure.Potpuno je besplatna,a razvila ju je kompanija Guardian Digital (pioniri sigurnosti za operativne sisteme otvorenog izvora).

Dolazi sa specificnim softverom za zastitu servera te sa alatima za web hosting,DNS,e-postu,protiv virusni program,mrezno upravljanje,Sve se radi preko terminala sto je najveci problem za pocetnike,te ce im trebati neko vreme dok ne nauce kako se time sluziti.Postoje neki dodaci koji omogucavaju upravljanje racunarom preko grafickog interfejsa,no prilicno su losi i nisu u potpunosti iskoristivi.U svakom slucaju-Linux je za one koji zele raditi servere kod kuce.

Fedora

Iako slovi kao "poslovna" verzija Linux-a,Fedora mogu koristiti svi korisnicki profili,a posebno oni poslovni.Takvu je reputaciju stekla zbog nekoliko dobrih poslovnih alata,no to je samo kap u moru softvera kojega ona nudi.
Bazirana je na RPM-u (package manager),a razvoj je sponzorisao Red Hat-kompanija koja poseduje svoju verziju Linux-a.Fedora je dobra zbog dobre iskoristivosti,lakog koriscenja no iskreno receno trazi dosta RAM memorije  (512+MB).Ostali hardver ce iskoristiti sto bolje moze i dobar je odabir starim racunarima.

Mandriva

Linux koji je specifican po svome"komandnom centu" preko kojeg sa lakocom upravljate gotovo svim delovima Linux-a.Zanimljivo je  da se gotovo svi alati nazivaju Darke (zato jer se prvo Mandriva nazivala Mandrake) ili Draks,a zajednicki draketools,pa prema tome mozete  raspoznavati cemu sluzi koji alat,darkconnect (upravljanje vezama),DiskDarke, MouseDarke...

Ujedno,Mandriva je odlicna ukoliko  prvenstveno nameravate koristiti kancelarijske alate,i uredjivati razne dokumente,preneti ih sa jednog formata na drugi i tome slicno.Zasigurno nije namenjena nekim slozenim grafickim aplikacijama,no moze podneti sve ostali i na raspolaganju vam je veliki broj korisnih aplikacija koje mozete skinuti.

Naravno ovih sest distribucija nisu jedine koje se isplati koristiti no nama su zanimljive.Postoji jos Macpuppy Linux,CrunchBang,Slitaz i tako dalje koji su vrlo slicni,ali ih ne mozemo sve spomenuti i opisati.

Kod spominjanja EnGarde Secure Linuxa,rekli smo da mu je namena vrlo jasna.Tu distribuciju je najbolje koristiti ukoliko ste administrator neke internet stranice,imate blog ili se bavite web dizajnom.Nemora biti server no najbolji su alati namenjeni serverima,ali sa par stotina megabajta dodatno skinutih alata-sve se moze promeniti.
Kad smo vec kod administriranja sajtova,na raspolaganju su vam alati bas za WordPress,Bolgger i ostale servise,a pomoci ce vam u laksem vodjenju stranica/blogova,laksem ucitavanju sadrzaja,administraciji istih,distribuciji slika i ostalih podataka...No,to je samo jedna namena.


Stari racunar se moze iskoristiti i u multimedijske svrhe,iako bismo mogli nadaleko raspravljati sta je multimedija.Drzimo se definicije da je multimedijalni racnuar namenjen distribuciji zabavnog sadrzaja pod cime prvenstveno mislimo na film i muziku.

Kako su Linux-i prvenstveno operativni sistem otvorenog izvora-sve je besplatno.Od uredjivanja teksta do programa za 3D modelovanje.Vecinu aplikacija mozete skinuti preko vec ugradjenih centra (Software Centre)-nadjite sta vam treba,oznacite i stisnite install.To je sve.Postoji i rucno instaliranje no o tome nekom drugom prilikom.

Vratimo se na multimediju.Zbog svoje dobre iskoristivosti,Linux moze bez previse poteskoca  pokretati sve video formate,sto mu je ujedno i najveca prednost-to se odnosi na HD i Full HD filmove za koje je inace potrebna dobra graficka kartica.

Takodje nema ni instaliranja znakovnika i ostalih dodataka jer prilikom instaliranja softvera za gledanje filmova (iako vecina distribucija donosi takve programe po obicaju),moci cete oznaciti sve znakovnike i dodatke te ste mirni za ubuduce.Ukoliko dodje neki novi format,Linux ce ga automacki instalirati i ubuduce koristiti.

Osim filmova,odlicni su i za slusanje muzike,odnosno za razvrstavnje vasih muzickih kolekcija,reprodukovane muzike,snimanje istih preko aplikacija za slusanje MP3-ja.Iako sve ovo mozete raditi i sa novim racunarom,zasto tako nesto ne bi ste imali u prostoriji u kojoj mozda nikada ne bi ste ni imali racunar?U kuhinji ili nekoj radnoj sobi gde vam digitalni sadrzaj nije primarna stvar,sada mozete imati racunar iako bi ga retko koristili.

Nadalje,pregledavanje internet sadrzaja i alata za uredjivanje.Stari racunari dajete "preurediti" tako da budu potpuno funkcijonalna i da na njima mozete obavljati sve sto pozelite,a da to nije igranje video igara ni koriscenje zahtevnih aplikacija za obradu zvuka i slike.

Linux Vam moze ponuditi lagani Office Suite (LibreOffice,OpenOffice),hrpu razlicitih internet pretrazivaca,e-adresu klijetna i audio/video playera.Ako imate neke clanove porodice koji zele nauciti raditi na racunaru,a za to pre nisu imali nikakve prilike ili afiniteta,ovo je idealno vreme za poceti.Novi korisnici verovatno nece osetiti razliku izmedju novog i starog racunara prvenstveno mislimo da brzinu,a umest windows-a,prvo ce upoznati Linux sto i nije tako losa ideja.

Nabrojani alati si izvrsni,besplatni i odlicni za ucenje jer nemaju hiljade dodatnih mogucnosti sto zbunjuje pojedine korisnike - ne nuzno za nove korisnike.Na tim se istim racunarima moze i programirati,uciti neki jezik (od propisanih poput C-a do OOP jezika kao sto su Java i C#),a najbolja je stvar takvih racunara sto ukoliko imate manju decu ili bracu/sestre nece moci igrati igrice te ce vreme koje provedu za racunarom moci koristiti produktivnije i bolje.

Za potpunu iskoristivost staroga racunara,ne morate nuzno imati Linux distribuciju no mislimo da je Linux puno bolja opcija od Windows 98 ili XP,ukoliko cete imati problema sa manjkom resursa,a da ne govorimo o instalaciji softvera koja bi mogla biti nocna mora.
Linux se nekako prilagodjava resursima i izvlaci maksimum iz njih i to je ono sto nam se svidja.

Besplatne aplikacije su samo dodatak ,male su,funkcionalne i zadovoljavaju 99% potreba.Uz to,ne morate brinuti brinuti zbog krsenja zakona i kradje intelektualnog vlasnistva jer je sve "otvoreno" i ne mora se krekovati ili zaobilaziti bilo kakva ogranicenja.Svakako "palac gore" za Linux distribucije i za njihovu sposobnst ozivljavanja starih racunara,a nadamo se da nece sve ostati samo na ovome tekstu nego da cete "oziveti" svoj racunar i koristiti ga na dnevnoj bazi.

Коментари